PREDAVANJE

SUBOTA / 17.09.2016 / 09:30

Otoci u anatomiji Europe


Otoci u anatomiji Europe

Budući da je Europa kontinent s većim omjerom morske obale naspram kopnene mase od bilo kojeg drugog kontinenta na svijetu, Europska unija dom je jedinstvene kulturne i bio raznolikosti na tisućama svojih naseljenih i nenaseljenih otoka. Ne računajući neovisne otočne države, preko petsto naseljenih EU otokabroji oko15 milijuna stanovnika koji bi, zajedno, zauzeli deveto mjesto na ljestvici najnaseljenijih zemalja članica ispred država poput Belgije, Grčke, Češke, Švedske… Njihova važnost za europsku geografiju i ekonomiju je neosporna.
Kao što niti jedan čovjek nije otok, tako svaki otok predstavlja svijet za sebe suočen sa specifičnim izazovima pored onih zajedničkih. Europskaunijaima izniman potencijal za suradnju što otvara proctor prilag odbi uspješnih strategija i politika specifičnim lokalnim i regionalnim potrebama diljem zemalja članica. Zanemarujući činjenicu da je prosječni otočki BDP svega 79,2% europskog, nerijetko se, na svim političkim razinama, u raspravama posve odluta pa otoke tretira kao „socijalnukategoriju“ umjesto da se prilagodbama niza politika otočkim zajednicama omogući poticanje vlastitog razvoja i samo-održivosti.
Od 2014. godine Europski parlament je bogatiji za novo radon tijelo – Međuskupinu za mora, rijeke, otoke i priobalna područja koja predstavlja učinkoviti politički forum za raspravljanje maritimnih problema alii, još važnije, za pokretanje, razvijanje i koordiniranje adekvatnih rješenja. Zastupnici okupljeni u Međuskupini iz različitih država članica, političkih stranaka i parlamentarnih odbora, osiguravaju da otočke teme na europsko jrazini budu prepoznate kao inter-disciplinarne. A to je jamstvo da će otočke zajednice zadržati postojeću i nadograđivati svoju buduću važnost u ukupnoj europskoj anatomiji.