PREDAVANJE

ČETVRTAK / 15.09.2016 / 10:30

Otoci otoka Hvara


Otoci otoka Hvara
U srednjodalmatinskom arhipelagu, susjedni otoci su odvojeni, a kroz povijest je svaki od njih imao vlastitu lokalnu upravu i vlast. Međuotočne komunikacije su slabe, s izuzetkom veza koje postoje između otoka Hvara i Visa, jer Vis je povijesno bio vlasništvo hvarskih zemljoposjednika, dio hvarske komune i Hvarsko-bračko-viške biskupije. U istraživanjima otoka najviše se pažnje posvećivalo njihovim vanjskim granicama i obalnim crtama. Ovaj je rad usmjeren na granice unutar samoga otoka koje obilježavaju otočne (mikro)regije i naselja te utječu na identifikacije otočana i različite reprezentacije otočnosti. Otok Hvar je mjesto susreta dinarskoga i mediteranskoga područja, spoj kopnene i obalne Dalmaciji, otočana i gorštaka. Simbioza dvaju područja i dviju populacijskih skupina koje se razlikuju po podrijetlu, dijalektu, načinu života i nekim sociokulturnim obilježjima na mikrokozmičkoj razini otočnoga prostora od 300 četvornih kilometara. Stoga je otok postao „model“ za brojna interdisciplinarna antropološka istraživanja. Na Hvaru postoji stoljetna dvojna unutarotočna podjela prostora, naselja i stanovnika koja je uzrokovala razlike i učinila da otok funkcionira kao podijeljen i dihotoman. Među ostalim otocima hrvatskoga arhipelaga Pag, Vis i Korčula otkrivaju slične dvojnosti. Naselja na istočnome dijelu otoka Hvara, osobito Sućuraj, imaju jake veze s kopnom, a posebno s Makarskom kao obližnjim urbanim središtem. Zapadni dio otoka je slabo povezan s istočnim dijelom, ali je razvio veze s otokom Visom i gradom Splitom. Na taj način otok Hvar, koji se određuje kao otočna cjelina, funkcionira kao dva različita otočna svijeta više od 400 godina.