PREDAVANJE

ČETVRTAK / 15.09.2016 / 09:30

Otočani – stanovnici arhipelaga


Otočani – stanovnici arhipelaga

Prevladavajući demografski proces, promatrajući hrvatsko otočje u cjelini, u posljednjih je stotinjak godina bila depopulacija, čije uzroke nalazimo ponajprije u brojnom iseljavanju, u početku u inozemstvo, a poslije u urbanizirano i gospodarski prosperitetno hrvatsko priobalje. Početkom 20. stoljeća iscrpila se otočna ekonomska baza, koju je uglavnom činio uzgoj vinove loze, što je stanovnike potaknulo na iseljavanje, ponekad privremeno, ali češće trajno, a to je značajno demografski destabiliziralo ionako male zajednice hrvatskog arhipelaga. Iseljavanje velikog broja mladih i radno aktivnih stanovnika rezultiralo je visokim udjelom starijih otočana, zapuštanjem temeljnih gospodarskih grana te postupnim nestankom ne malog broja otočnih naselja.

Usprkos fizičkim karakteristikama prostora (inzularnosti), malobrojnosti i ostarjelosti stanovnika, zahvaljujući suvremenim tehnologijama, otočani su zadnjih desetljeća izloženi različitim izvanotočnim utjecajima, koji polako mijenjaju njihov način života.

Ipak, usprkos društvenim promjenama, određene karakteristike otočnosti, posebice osjećaj pripadnosti zajednici i bliskost članova, i dalje su snažno prisutne u otočnim zajednicama. Za veliki broj iseljenih otok ostaje i dalje čvrsta točka u njihovom životu, jer osjećaju i dalje pripadnost relativno homogenoj i intimnoj otočnoj zajednici, u kojoj postoji čvrsti osjećaj povezanosti.

Ključne riječi: hrvatski otoci, zajednica, depopulacija, starenje, arhipelag, migracija