PREDAVANJE

ČETVRTAK / 15.09.2016 / 09:00

Olujni arhipelag - halijeutička antropologija jadranskih pučinskih otoka (Svetac, Jabuka, Brusnik, Biševo, Palagruža)


Joško Božanić, Sveučilište u Splitu

OLUJNI ARHIPELAG - halieutička antropologija jadranskih pučinskih otoka
(Svetac, Jabuka, Brusnik, Biševo, Palagruža)

Pučinski otoci Viškog arhipelaga velik je prostor Jadrana s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost, a središte tog insularnog svijeta ribarski je gradić Komiža na dnu prostrane jugozapadne uvale otoka Visa. Među tim otocima jedino otok Biševo danas ima svega desetak stanovnika, a drugi nekad nastanjeni otok – Svetac danas je nenastanjen, dok na Palagruži žive samo svjetioničari.

Ipak ovi otoci, unatoč surovim uvjetima za život čovjeka, bili su svi osim Jabuke, vulkanske piramide nasred mora, nastanjeni veći dio godina ribarima koji su na njima živjeli loveći ribu i rakove. Prisutnost čovjeka na ovim otocima ostavilo je dubok trag u kolektivnoj memoriji Komiže. Autor ovog rada godinama je snimao te priče koje svjedoče o jedinstvenom halijeutičkom iskustvu zanimljivom za interdisciplinarnu interpretaciju koja uključuje etnološki, kulturnoantropološki, lingvistički i historijski aspekt proučavanja ovog insularnog svijeta u uvjetima elementarne borbe za opstanak. Ti ribari bili su stoljećima jedini ribari otvorenog mora na Jadranu u vremenima kada je gusarstvo bilo najunosnije zanimanje, a to je na Jadranu bilo sve do sredine 19, stoljeća. Ti ribari izloženi stalnoj opasnosti od gusara kao i od prijetećeg elementa mora, izloženi nerazumnim administrativnim zabranama ribolova mletačke vlasti koja im je prijetila rigoroznim kaznama, opstajali su zahvaljujući etici koja se temeljila na principu zajedništva i uzajamnosti.

Te priče sačuvane su u posljednji trenutak kada je nastao definitivan prekid međugeneracijske komunikacije i kada je kolektivna memorija, održavana stoljećima usmenom predajom, po prvi put u povijesti suočena s „gluhom“ publikom mladih koji izvore informacija, bitnih za opstanak, više ne nalazi u tradicionalnom znanju, umijeću i pamćenju. Taj povijesni hijatus među generacijama osudio je ovo pamćenje na nestanak. Autor ovog rada posljednji je svjedok i tumač ovog insularnog svijeta na pučinskim otocima Jadrana.