PREDAVANJE

SUBOTA / 17.09.2016 / 03:30

Lastovo: atipično nasljeđe, univerzalan pristup


Mariana Bucat , dipl. ing. arh. , Arhitektonski kolektiv, Split, Hrvatska

SAŽETAK

Specifična politika prostora otoka Lastova u dvadesetom je stoljeću obilježila i mjesto Uble na njegovoj zapadnoj obali – na antičkim je temeljima tridesetih godina uz tvornicu za preradu ribe izniklo racionalističko stambeno naselje u koje je doseljeno talijansko stanovništvo, a nakon Drugog svjetskog rata razvojem strateški značajne točke na jugoistočnoj strani Jadrana upravljala je Jugoslavenska narodna armija. Dinamiku samog mjesta održavalo je vojno stanovništvo sa svojim obiteljima, no ono se povuklo ranih devedesetih, a s njima su nestale i potrebe za javnim sadržajima. Za razliku od obale i drugih otoka - uz izuzetak Visa i Golog - Lastovo se za Jugoslavije nije turistificiralo, a zbog relativne udaljenosti od kopna, taj proces do danas nije poprimio stihijski model ni tempo pa pruža priliku za sustavan i promišljen pristup budućem razvoju. Potencijali su veliki koliko i stigma koju nose graditeljski i kulturni slojevi mjesta: budući da je u Ublima jedino otočko trajektno pristanište te je jedino opremljeno infrastrukturom potrebnom nautičarima, svaki će posjetitelj Lastova vrijedno nasljeđe vidjeti barem jednom. Načini da se ono održi i prezentira temeljeni su na podizanju kvalitete života stanovnika, a vođeni idejom da kulturološke slojeve za buduće generacije može sačuvati samo stalno naselje.