PREDAVANJE

PETAK / 18.09.2015 / 07:00

O vojnicima i turistima. Tragovi hladnoga rata na jadranskim otocima



„Zemlja tisuću otoka” jedan je od slogana koji su u 2014. privukli 13 milijuna posjetitelja u Hrvatsku. Slogan se odnosi na arhipelag koji obuhvaća 71 % obalne linije i igra veliku ulogu u turističkoj industriji države. Manje je poznato da su te popularne turističke destinacije do nedavno imale funkciju vojnih uporišta. Za vrijeme hladnoga rata Jugoslavenska narodna armija tamo je instalirala položaje predviđene za obranu od potencijalnog NATO-ova napada s mora. Dok su se okolni otoci i obala razvijali u međunarodno popularne turističke destinacije, vanjskim otocima dodijeljena je uloga prve linije obrane. Velika područja otoka proglašena su zabranjenim vojnim zonama, a na otoke Vis i Lastovo strancima je pristup skoro 40 godina bio u potpunosti zabranjen. No pad željezne zavjese, raspad Jugoslavije, promjene u ratnoj tehnologiji i, naposljetku, članstvo Hrvatske u NATO-u učinili su te, do tada strogo čuvane prostore, suvišnima. Vojska ih je u većini slučajeva napustila već za vrijeme Domovinskoga rata 1990-ih godina. Od tada većinom stoje prazni i prepušteni su devastaciji i propadanju – usprkos tome što se nalaze na područjima „iznimne prirodne ljepote”. Krenuvši od kartografskoga i fotografskoga mapiranja postojećega stanja lokacija, ovaj rad istražuje povijest njihove izgradnje i korištenja, ali i njihov status u sociokulturološkom kontekstu pojedinih otoka. Naglasak je na povijesnoj paraleli s turističkim razvojem regije jer je radna teza da su vojna i turistička infrastruktura konkurirale jedna drugoj iz gledišta regionalnog prostornog planiranja.